Europska unija protiv onečišćenja mora: napori za smanjenje plastičnog otpada

Onečišćenje mora, posebice plastičnim otpadom, predstavlja značajnu prijetnju zdravlju naših oceana i morskih ekosustava. 

Prepoznajući ovo pitanje, Europska unija poduzela je hrabre korake u borbi protiv onečišćenja plastikom i zaštitila morski okoliš. Kroz niz politika, propisa i kampanja za podizanje svijesti, EU prednjači u smanjenju potrošnje plastike, promicanju recikliranja i podizanju svijesti o štetnim učincima onečišćenja plastikom na naša mora

Direktiva EU o plastici za jednokratnu upotrebu

Još u lipnju 2019. godine EU je formalno usvojila prvi ikad zakon za suzbijanje jednokratne plastike, odnosno smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Ovo je bila prva takva direktiva koja je od svih država članica zatražila zabranu niza plastičnih proizvoda, posebno jednokratnih plastičnih predmeta i oksorazgradive plastike, a zamijenjene drugim materijalom koji je lako dostupan i povoljan. 

Od stupanja Direktive na snagu, neke europske zemlje nisu do kraja uvele Direktivu u nacionalni zakon, ili su je uvele kasno, nakon roka u srpnju 2021.godine. Ipak, značajni pomaci su prisutni u državama diljem Europe. Urgentnost ovog problema važno je pitanje Europe i svijeta. Naročito kada statistike pokazuju da je najveći postotak morskog otpada upravo plastika za jednokratnu upotrebu. 

Izvor: Morski otpad 

Ciljevi i mjere Direktive

Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu ima za cilj smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na morski okoliš. Direktiva zabranjuje razne plastične predmete za jednokratnu upotrebu kao što su slamke, pribor za jelo, tanjuri i štapići s vatom, koji se najčešće nalaze u morskom otpadu. Postupnim ukidanjem ovih predmeta EU ima za cilj smanjiti proizvodnju plastičnog otpada i potaknuti usvajanje održivijih alternativa.

Proširena odgovornost proizvođača i upravljanje plastičnim otpadom

Kako bi se osigurala podjela tereta gospodarenja plastičnim otpadom, Europska unija uvela je koncept proširene odgovornosti proizvođača (EPR). Prema ovom načelu, proizvođači su odgovorni za cijeli životni ciklus svojih proizvoda, uključujući i tretman na kraju životnog vijeka. To potiče proizvođače da dizajniraju proizvode koji su ekološki prihvatljiviji i lakši za recikliranje. Nadalje, EU promiče odgovarajuće prakse gospodarenja plastičnim otpadom, uključujući uspostavu postrojenja za recikliranje i sustav prikupljanja otpada.

Promicanje kružnog gospodarstva i recikliranja

Europska unija prepoznaje važnost prelaska s linearne ekonomije na kružnu ekonomiju, gdje je otpad sveden na minimum, a resursi se koriste učinkovitije. Kako bi to postigla, EU raznim inicijativama potiče recikliranje plastičnog otpada. Okvirna direktiva o otpadu postavlja ciljeve za zemlje članice da recikliraju značajan dio svog plastičnog otpada, osiguravajući da se vrijedni resursi oporabe i ponovno koriste umjesto da završe na odlagalištima ili zagađuju oceane.

Podizanje svijesti i obrazovanje

Kako bi se učinkovito uhvatila u koštac s problemom plastičnog onečišćenja, Europska unija stavlja veliki naglasak na podizanje javne svijesti i edukaciju građana o utjecaju plastičnog otpada na morski okoliš. Kampanje "Strategija za plastiku" i "EU Beach Clean-up" uključuju pojedince, zajednice i škole u aktivnosti koje promiču odgovornu potrošnju plastike, smanjenje otpada i recikliranje. Poticanjem osjećaja upravljanja okolišem, EU ima za cilj osnažiti pojedince da poduzmu mjere u svakodnevnom životu i pridonesu čišćem, zdravijem morskom ekosustavu.

Mjere podizanja svijesti

Gospodarski instrumenti ne mogu samostalno smanjiti potrošnju jednokratne plastike, no mogu značajno utjecati na smanjenju potrošnje jednokratne plastike, a posebice u kombinaciji s drugim mjerama. 

Primjerice, uspostavljanje novčanih naknada ili poreza na plastične vrećice dovelo je do značajnih smanjenja uporabe, a uz pratnju i snažnih kampanja podizanja svijesti. 

Porezi se mogu uvesti na razne uporabne predmete kako bi se potrošače potaknulo da odaberu višekratnu opciju.

Kada je riječ o rješavanju onečišćenja plastikom, ključno je i da pojedinci usvoje svjestan i odgovoran način razmišljanja u vezi s kupnjom, uporabom i proizvodnjom plastike.

• Smanjiti potrošnju - kritički razmisliti o potrebi plastičnih predmeta prije njihove kupnje. Odlučiti se za višekratne alternative kad god je to moguće, kao što su višekratne boce za vodu, vrećice za kupnju i posude za hranu. 

• Odabrati održive alternative - dati prednost proizvodima s minimalnim ili ekološki prihvatljivim pakiranjem. Potražiti predmete izrađene od održivih materijala poput stakla, metala ili biorazgradive plastike. 

• Prigrliti višekratnu upotrebu - uključiti predmete za višekratnu upotrebu u dnevne rutine. Odlukom za opcije za višekratnu upotrebu može se značajno smanjiti količinu plastičnog otpada koji nastaje iz predmeta za jednokratnu upotrebu.

• Ispravno odlaganje i recikliranje - osigurati da se plastični otpad pravilno odlaže. Slijediti lokalne smjernice za recikliranje i odvojiti plastiku koja se može reciklirati od ostalog otpada. Osim toga, pravilno zbrinjavanje plastičnog otpada sprječava da isti uđe u vodene tokove i dospije u mora i oceane.

• Podržati tvrtke s održivim praksama - odabrati podršku tvrtkama kojima je prioritet održivo pakiranje i ekološki prihvatljiva praksa. Podržavanjem tvrtki koje pokazuju odgovornu upotrebu plastike, može se potaknuti usvajanje održivih praksi u cijelom opskrbnom lancu.

• Širiti svijest - podizanjem svijesti i promicanjem kolektivne promjene načina razmišljanja, može se stvoriti efekt valova pozitivne promjene.

Napori Hrvatske u borbi protiv onečišćenja plastikom

Hrvatska, kao država članica Europske unije, aktivno sudjeluje u naporima EU u borbi protiv onečišćenja plastikom i zaštiti morskog okoliša.

Još jedna važna inicijativa plavog gospodarstva Europske unije obuhvaća sve gospodarske aktivnosti povezane s oceanom i morima, a sve je važnija nakon Europskog zelenog plana i Europskog plana oporavka. 

Hrvatska je provela mjere za smanjenje plastičnog otpada, uključujući zabranu jednokratne plastike i promicanje recikliranja. Hrvatska se može pohvaliti brojnim netaknutim obalnim područjima, a Vlada je, zajedno s lokalnim zajednicama, predana očuvanju prirodnih ljepota njezina mora i obale. Hrvatska je turistička zemlja što ju čini posebno osjetljivom na ovaj problem, stoga sudjeluje u inicijativama čišćenja plaža i edukativnim kampanjama koje podižu svijest o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom i utjecaju onečišćenja plastikom na život u moru. 

Udruživanjem snaga s drugim državama članicama EU, Hrvatska sada aktivnije doprinosi zajedničkim naporima usmjerenim na stvaranje održive budućnosti bez plastike za svoje morske ekosustave. Kolektivno djelovanje i individualna odgovornost ključni su u rješavanju problema onečišćenja mora uzrokovanog plastičnim otpadom. 

I ovog ljeta važno je zapamtiti onečišćivače mora i odgovorno postupati te obratiti posebnu pozornost na predmete koji su najveći zagađivači morskih obala. 

Izvor: Otpad na morskim obalama