O inovacijskom sustavu

Što je nacionalni inovacijski sustav?
Skup ustanova, pojedinaca, znanja, praksi i resursa koji interakcijom osiguravaju prepoznavanje, promidžbu, provedbu i svrhovitu uporabu inovacija.

Za jačanje konkurentnosti gospodarstva i ostvarivanje većeg inovacijskog učinka, neizostavan dio čini uspostavljen i razvijen nacionalni inovacijski sustav. Za poticanje inovacija ključna je suradnja na svim razinama, odnosno partnerstvo privatnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora.

Nacionalni inovacijski sustav Republike Hrvatske

Djelovanjem inovacijskog sustava stvara se okruženje koje će poduzetnicima pomoći u usmjeravanju vlastitih kapaciteta na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu patenata te komercijalizaciju i jačanje konkurentnosti na tržištu u suradnji s akademskom zajednicom i uz podršku javnog sektora.

 

Do uspostave nacionalnog inovacijskog sustava, inovacijski rezultati RH tijekom posljednjih desetljeća bili su ispod svojih potencijala (bilo mjereno inovacijskim inputima, rezultatima ili doprinosom inovacija gospodarskom rastu). Hrvatska je u kontekstu inovacija ispod inovacijskog prosjeka EU te pripada skupini država koje se smatra umjerenim inovatorom (eng. moderate inovator). Jedan od strukturnih problema s kojim se Hrvatska suočava je i niski obujam poslovnih ulaganja u I&R, unatoč izdašnosti postojećih poreznih olakšica.

O IS
Sektori
Vijeća i tajništva
Područja
Kategorije
2019

Tematska inovacijska vijeća započela su s radom u siječnju 2019. godine i to prvom sjednicom na kojoj su odabrani predsjednik i zamjenik predsjednika.

Nakon inicijalnog uključivanja članova, a do kraja 2019. godine, u 5 Tematskih inovacijskih vijeća ukupno je učlanjen 221 član (149 članova iz privatnog sektora, 47 članova iz znanstveno-istraživačkog sektora, 25 članova iz javnog sektora).

U ožujku 2019. godine, kao jedna od ključnih aktivnosti TIV-ova objavljen je Javni poziv za dostavu projektnih ideja poslovnog sektora za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u područjima definiranima Strategijom pametne specijalizacije RH (S3), a s ciljem pripreme zalihe projektnih ideja poslovnog sektora.

Na Javni poziv pristiglo je 300 projektnih ideja poslovnog sektora. Svoje projektne ideje prijavilo je 247 poduzeća. Ukupna indikativna vrijednost projektnih ideja iznosila je 5,86 mlrd HRK.

TIV-ovi su tijekom 2019. godine održali ukupno 60 sastanaka vezanih za rad Tematskih inovacijskih vijeća, i to 32 sjednice, 21 sastanak Akcijskih radnih grupa te 7 sastanaka Validacijskog odbora.

Za detaljnije informacije - Izvještaj o radu TIV-ova u 2019.

2018

U srpnju 2018. godine osnovano je Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) radi koordinacije provedbe (S3) s ciljem učinkovitijeg korištenja potencijala za istraživanje, razvoj i inovacije. Članovi ovog Vijeća predstavljaju sve institucije koje moraju postići zajedničku sinergiju, kako bi stvorili potrebne preduvjete za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU, namijenjenih za provedbu S3 strategije. Savjetodavnu podršku radu NIV-a osiguravaju predstavnici tri vijeća: Inovacijsko vijeće za industriju RH, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala. Vijećem zajednički predsjedaju ministri nadležni za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt te znanost i obrazovanje, svaki u rotirajućem šestomjesečnom razdoblju. Jedan od ciljeva osnivanja vijeća je stvaranje sustava u kojem će poduzetnici i inovatori imati podršku, razmjenjivati znanja, tehnologije i istraživanja u svrhu stvaranja dodane vrijednosti.

Inovacije donose korist cjelokupnom društvu i ključne su u rješavanju izazova.

Na prvoj sjednici Inovacijskog vijeća za industriju, u rujnu 2018. godine osnovano je pet Tematskih inovacijskih vijeća (TIV) uspostavljenih za svako od pet tematskih prioritetnih područja (TPP) Strategije pametne specijalizacije (Zdravlje i kvaliteta života, Energija i održivi okoliš, Promet i mobilnost, Sigurnost, Hrana i bioekonomija). TIV-ovi su glavna koordinacijska tijela za pojedino tematsko prioritetno područje, osiguravaju strateško upravljanje njime te pružaju priliku za umrežavanje dionika poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora u skladu s tzv. modelom triple helix. Ipak, naglasak je na privatnom sektoru kao nastavku procesa poduzetničkog otkrivanja. Svaki se TIV sastoji od predstavnika poslovnog sektora (70 posto), koje čine predstavnici tvrtki i predstavnici organizacija i udruženja poslovnih subjekata, predstavnika znanstveno-istraživačke zajednice koji djeluju u području relevantnom za pojedini TIV (20 posto) te predstavnika tijela javne vlasti (10 posto). Tematskim inovacijskim vijećima predsjedaju predstavnici privatnog sektora. TIV-ovi svojim radom daju smjernice i sudjeluju u kreiranju dugoročnih vizija za specifične izazove i nove potencijale u područjima kojima djeluju.

Nacionalno inovacijsko vijeće i Inovacijsko vijeće za industriju uz pet Tematskih inovacijskih vijeća imaju za cilj umrežiti privatni sektor sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i državom. Stručne, administrativne i organizacijske poslove za NIV obavlja Tehničko tajništvo u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Tehničko tajništvo koje pruža podršku radu Tematskih inovacijskih vijeća, djeluje u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

2016

Za olakšavanje uspostave učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava, 2016. godine pokrenut je Strateški projekt za podršku inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi (INI projekt) čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a partner u provedbi je Hrvatska gospodarska komora. INI projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Očekivani rezultati INI projekta uključuju uspostavu i operativno funkcioniranje Inovacijske mreže za industriju, osnivanje pet Tematskih inovacijskih vijeća te izradu inovacijske platforme.

U ožujku 2016. godine Vlada RH donijela je odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine i Akcijskog plana za provedbu Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2017. godine. Glavni cilj Strategije jest usmjeravanje kapaciteta u području znanja i inovacija na područja najvećeg potencijala radi pokretanja razvoja i transformacije gospodarstva temeljenog na aktivnostima istraživanja, razvoja i komercijalizacije inovacija. Strategija pametne specijalizacije (S3) predstavlja jedan od preduvjeta za povlačenje sredstava iz fondova EU.

Kako bi se pružila potrebna politička potpora ostvarivanju dugoročne vizije gospodarskog razvoja i jačanja konkurentnosti RH kroz poticanje inovacija, u prosincu 2017. godine, osnovano je Inovacijsko vijeće za industriju (IVI) kao tijelo odgovorno za upravljanje provedbom Strategije poticanja inovacija.

2014

Kako bi se povezali dionici te kreirala sustavna inovacijska politika, Vlada Republike Hrvatske uspostavila je strateški okvir inovacijskog sustava kroz donošenje tri nacionalne strategije. Industrijskom strategijom iz rujna 2014. godine, definiran je osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020. a to je repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti u globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.

U prosincu 2014. godine usvojena je Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020. kojom se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno poticanje inovacija kao temeljne vrijednosti uspješnosti gospodarstva, ali i društva u cjelini. Ovim je dokumentom postavljen strateški okvir za koordiniran pristup održivom društveno-gospodarskom razvoju RH kroz uspostavu učinkovitog inovacijskog sustava povezivanjem različitih ministarstava te drugih središnjih državnih institucija s ostalim sudionicima u društveno-gospodarskom razvoju države. Strategijom je definirano i fokusiranje na inovacijski lanac vrijednosti, institucionalni i financijski okvir poticanja inovacija i način komunikacije te modele suradnje između javnog, znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora, sve s ciljem da rezultati znanstveno-istraživačkih aktivnosti nađu svoju primjenu u gospodarstvu.

2019

Tematska inovacijska vijeća započela su s radom u siječnju 2019. godine i to prvom sjednicom na kojoj su odabrani predsjednik i zamjenik predsjednika.

Nakon inicijalnog uključivanja članova, a do kraja 2019. godine, u 5 Tematskih inovacijskih vijeća ukupno je učlanjen 221 član (149 članova iz privatnog sektora, 47 članova iz znanstveno-istraživačkog sektora, 25 članova iz javnog sektora).

U ožujku 2019. godine, kao jedna od ključnih aktivnosti TIV-ova objavljen je Javni poziv za dostavu projektnih ideja poslovnog sektora za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u područjima definiranima Strategijom pametne specijalizacije RH (S3), a s ciljem pripreme zalihe projektnih ideja poslovnog sektora.

Na Javni poziv pristiglo je 300 projektnih ideja poslovnog sektora. Svoje projektne ideje prijavilo je 247 poduzeća. Ukupna indikativna vrijednost projektnih ideja iznosila je 5,86 mlrd HRK.

TIV-ovi su tijekom 2019. godine održali ukupno 60 sastanaka vezanih za rad Tematskih inovacijskih vijeća, i to 32 sjednice, 21 sastanak Akcijskih radnih grupa te 7 sastanaka Validacijskog odbora.

Za detaljnije informacije - Izvještaj o radu TIV-ova u 2019.

2018

U srpnju 2018. godine osnovano je Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) radi koordinacije provedbe (S3) s ciljem učinkovitijeg korištenja potencijala za istraživanje, razvoj i inovacije. Članovi ovog Vijeća predstavljaju sve institucije koje moraju postići zajedničku sinergiju, kako bi stvorili potrebne preduvjete za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU, namijenjenih za provedbu S3 strategije. Savjetodavnu podršku radu NIV-a osiguravaju predstavnici tri vijeća: Inovacijsko vijeće za industriju RH, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala. Vijećem zajednički predsjedaju ministri nadležni za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt te znanost i obrazovanje, svaki u rotirajućem šestomjesečnom razdoblju. Jedan od ciljeva osnivanja vijeća je stvaranje sustava u kojem će poduzetnici i inovatori imati podršku, razmjenjivati znanja, tehnologije i istraživanja u svrhu stvaranja dodane vrijednosti.

Inovacije donose korist cjelokupnom društvu i ključne su u rješavanju izazova.

Na prvoj sjednici Inovacijskog vijeća za industriju, u rujnu 2018. godine osnovano je pet Tematskih inovacijskih vijeća (TIV) uspostavljenih za svako od pet tematskih prioritetnih područja (TPP) Strategije pametne specijalizacije (Zdravlje i kvaliteta života, Energija i održivi okoliš, Promet i mobilnost, Sigurnost, Hrana i bioekonomija). TIV-ovi su glavna koordinacijska tijela za pojedino tematsko prioritetno područje, osiguravaju strateško upravljanje njime te pružaju priliku za umrežavanje dionika poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora u skladu s tzv. modelom triple helix. Ipak, naglasak je na privatnom sektoru kao nastavku procesa poduzetničkog otkrivanja. Svaki se TIV sastoji od predstavnika poslovnog sektora (70 posto), koje čine predstavnici tvrtki i predstavnici organizacija i udruženja poslovnih subjekata, predstavnika znanstveno-istraživačke zajednice koji djeluju u području relevantnom za pojedini TIV (20 posto) te predstavnika tijela javne vlasti (10 posto). Tematskim inovacijskim vijećima predsjedaju predstavnici privatnog sektora. TIV-ovi svojim radom daju smjernice i sudjeluju u kreiranju dugoročnih vizija za specifične izazove i nove potencijale u područjima kojima djeluju.

Nacionalno inovacijsko vijeće i Inovacijsko vijeće za industriju uz pet Tematskih inovacijskih vijeća imaju za cilj umrežiti privatni sektor sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i državom. Stručne, administrativne i organizacijske poslove za NIV obavlja Tehničko tajništvo u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Tehničko tajništvo koje pruža podršku radu Tematskih inovacijskih vijeća, djeluje u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

2016

Za olakšavanje uspostave učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava, 2016. godine pokrenut je Strateški projekt za podršku inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi (INI projekt) čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a partner u provedbi je Hrvatska gospodarska komora. INI projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Očekivani rezultati INI projekta uključuju uspostavu i operativno funkcioniranje Inovacijske mreže za industriju, osnivanje pet Tematskih inovacijskih vijeća te izradu inovacijske platforme.

U ožujku 2016. godine Vlada RH donijela je odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine i Akcijskog plana za provedbu Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2017. godine. Glavni cilj Strategije jest usmjeravanje kapaciteta u području znanja i inovacija na područja najvećeg potencijala radi pokretanja razvoja i transformacije gospodarstva temeljenog na aktivnostima istraživanja, razvoja i komercijalizacije inovacija. Strategija pametne specijalizacije (S3) predstavlja jedan od preduvjeta za povlačenje sredstava iz fondova EU.

Kako bi se pružila potrebna politička potpora ostvarivanju dugoročne vizije gospodarskog razvoja i jačanja konkurentnosti RH kroz poticanje inovacija, u prosincu 2017. godine, osnovano je Inovacijsko vijeće za industriju (IVI) kao tijelo odgovorno za upravljanje provedbom Strategije poticanja inovacija.

2014

Kako bi se povezali dionici te kreirala sustavna inovacijska politika, Vlada Republike Hrvatske uspostavila je strateški okvir inovacijskog sustava kroz donošenje tri nacionalne strategije. Industrijskom strategijom iz rujna 2014. godine, definiran je osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020. a to je repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti u globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.

U prosincu 2014. godine usvojena je Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020. kojom se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno poticanje inovacija kao temeljne vrijednosti uspješnosti gospodarstva, ali i društva u cjelini. Ovim je dokumentom postavljen strateški okvir za koordiniran pristup održivom društveno-gospodarskom razvoju RH kroz uspostavu učinkovitog inovacijskog sustava povezivanjem različitih ministarstava te drugih središnjih državnih institucija s ostalim sudionicima u društveno-gospodarskom razvoju države. Strategijom je definirano i fokusiranje na inovacijski lanac vrijednosti, institucionalni i financijski okvir poticanja inovacija i način komunikacije te modele suradnje između javnog, znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora, sve s ciljem da rezultati znanstveno-istraživačkih aktivnosti nađu svoju primjenu u gospodarstvu.

Tematskim inovacijskim vijećima predsjedaju predstavnici industrije a sastoje se od predstavnika iz reda privatnog, znanstveno - istraživačkog i javnog sektora.

 

Dionici inovacijskog sustava

 

(NIV) je osnovano Odlukom Vlade Republike radi koordinacije provedbe Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske (S3) za razdoblje od 2016. do 2020. godine, s ciljem učinkovitijeg korištenja potencijala za istraživanje, razvoj i inovacije.

Saznajte više

Nacionalno inovacijsko vijeće

 
 
 
 
 

Savjetodavna uloga

 

(NVZVOTR) najviše je stručno strateško tijelo za nacionalne politike u znanosti, visokom obrazovanju i tehnološkom razvoju.

Saznajte više

Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj

 

(IVI) je osnovano Odlukom Vlade Republike kao tijelo odgovorno za upravljanje provedbom Strategije poticanja inovacija.

Saznajte više

Inovacijsko vijeće za industriju

 

(NVRLJP) je tijelo odgovorno za praćenje procesa razvoja ljudskih potencijala i resursa u RH.

Saznajte više

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala

 

(TIV) je osnovalo Inovacijsko vijeće za industriju RH, a uspostavljena su za svako od pet tematskih prioritetnih područja (TPP-a) Strategije pametne specijalizacije RH 2016.-2020. (Zdravlje i kvaliteta života, Energija i održivi okoliš, Promet i mobilnost, Sigurnost, Hrana i bioekonomija).

Saznajte više

Tematska inovacijska vijeća

 
 
 
 

 

Jedan je od ključnih dijelova inovacijskog sustava koji kroz umrežavanje sa poslovnim i javnim sektorom, pruža podršku komercijalizaciji inovacija i primjeni novih tehnologija s ciljem jačanja konkurentnosti gospodarstva.

Saznajte više

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI SEKTOR

 

U kontekstu inovacijskog sustava, obuhvaća poslovne subjekte kojima je cilj povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, kao i podizanje svijesti o značaju istraživanja, razvoja i inovacija za rast i razvoj hrvatskog gospodarstva temeljenog na znanju i izvrsnosti.

Saznajte više

POSLOVNI SEKTOR

 

čine javna uprava i institucije za donošenje i provedbu politika.

Saznajte više

JAVNI SEKTOR

 

U RH je prisutan šarolik spektar ne-vladinih organizacija koje kao svoje ishodište djelovanja i temeljni cilj navode inovativne aktivnosti.

Saznajte više

Organizacije civilnog društva

 

Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) je osnovano Odlukom Vlade Republike radi koordinacije provedbe Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske (S3) za razdoblje od 2016. Do 2020. Godine, s ciljem učinkovitijeg korištenja potencijala za istraživanje, razvoj i inovacije. NIV ima ovlasti neovisnog i ovlaštenog donošenja odluka u pogledu potrebnih promjena i revizija S3, dijeljenja informacija i zajedničke evaluacije svih provedbenih instrumenata S3, kao i drugih Povezanih instrumenata ili programa koji će dopunjivati financiranje S3 sredstvima ESI fondova i državnog proračuna. Vijećem zajednički predsjedaju ministri nadležni za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt te znanost i obrazovanje, svaki u rotirajućem šestomjesečnom razdoblju. U rad su uključeni i čelnik Upravljačkog tijela (UT-a) za OPKK (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) i čelnik UT-a za OPULJP (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava). Dodatnu stručnu podršku daju i imenovani predstavnici tri savjetodavna vijeća (Inovacijskog vijeće za industriju, Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj), dok će u rad biti uključeni i ostali dionici u vidu predstavnika Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i predsjednika Tematskih inovacijskih vijeća. Stručne, administrativne i organizacijske poslove za Nacionalno inovacijsko vijeće obavlja Tehničko tajništvo u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Popis članova

Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR) najviše je stručno strateško tijelo za nacionalne politike u znanosti, visokom obrazovanju i tehnološkom razvoju. Vijeće predlaže mjere za poboljšanje znanstvene izvrsnosti, uključujući uspostavu kriterija vrednovanja i odobravanje osnivanja znanstvenih centara izvrsnosti. Djelokrug zadataka ovog Vijeća između ostalog uključuje i raspravu o pitanjima od važnosti za razvoj nacionalnog inovacijskog sustava te poticanje donošenja mjera za unapređenje tehnološkog razvoja. Osim predstavnika akademske zajednice, NVZVOTR u svoj rad uključuje i predstavnike gospodarstva i poduzetništva. U skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, NVZVOTR doprinosi radu NIV-a kroz: predlaganje mjera za poticanje znanstvene izvrsnosti, međunarodnu suradnju i maksimiziranje učinaka istraživanja na gospodarski rast i društveno blagostanje; predlaganje inicijativa za jačanje znanja i aktivnosti transfera tehnologije; itd. NVZVOTR savjetuje i daje mišljenje o predviđenim mjerama S3 usmjerenim na institucionalne reforme u području znanosti i razvoja ljudskih kapaciteta za istraživanje i razvoj, istraživačke infrastrukture i aktivnosti. U NIV-u je ovo Vijeće zastupljeno preko svog predsjednika.

Popis članova

Inovacijsko vijeće za industriju RH (IVI) je osnovano Odlukom Vlade Republike kao tijelo odgovorno za upravljanje provedbom Strategije poticanja inovacija. Uspostavljeno je inicijativom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i podržano kroz Strateški projekt za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi (INI). Cilj je umrežiti privatni sektor sa znanstveno-istraživačkim i javnim sektorom u svrhu ostvarivanja dugoročne vizije gospodarskog razvoja utemeljenog na aktivnostima istraživanja, razvoj i inovacija. Kao institucionalizirani instrument koji je visoko operativan i uključuje dionike iz područja gospodarstva, Inovacijsko vijeće za industriju ima ključnu ulogu u brzom protoku informacija vezano uz provedbu mjera S3 koje se tiču gospodarstva te će na taj način omogućuje donositeljima odluka brzo prilagođavanje njihovih politika i mjera prema potrebama realnog sektora. U NIV-u je ovo Vijeće zastupljeno preko svog predsjednika. Stručne, administrativne i organizacijske poslove za Inovacijsko vijeće za industriju RH obavlja Tehničko tajništvo u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Popis članova

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP) je tijelo odgovorno za praćenje procesa razvoja ljudskih potencijala i resursa u RH. Obuhvaća predstavnike svih relevantnih dionika u ovom području i predstavlja glavnu platformu za razvoj pametnih vještina. Od 24 predstavnika, u radu Vijeća sudjeluje 5 predstavnika tijela državne uprave - predstavnici ministarstava zaduženih za sljedeće sektore: znanost i obrazovanje, rad, poduzetništvo i obrt, gospodarstvo i regionalni razvoj. Neke od funkcija Vijeća uključuju praćenje i vrednovanje javnih politika u području obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnog učenja i profesionalnog usmjeravanja te regionalnog razvoja s gledišta razvoja ljudskih resursa i njegovog doprinosa ostvarivanju strateških ciljeva vezano uz razvoj i konkurentnost; davanje preporuka na objedinjene i koordinirane politike razvoja obrazovanja, zapošljavanja i regionalnog razvoja te praćenje i vrednovanje učinka Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i davanje preporuke o povezanosti obrazovanja s potrebama tržišta rada. NVRLJP promiče aktivno povezivanje identifikacije potreba za vještinama, aktivaciju mehanizama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i korištenje ESI fondova kako bi se podržao proces generiranja pametnih vještina prema identificiranim TPP-ima S3.

Popis članova

Tematska inovacijska vijeća (TIV) je osnovalo Inovacijsko vijeće za industriju RH, a uspostavljena su za svako od pet tematskih prioritetnih područja (TPP-a) Strategije pametne specijalizacije RH 2016.-2020. (Zdravlje i kvaliteta života, Energija i održivi okoliš, Promet i mobilnost, Sigurnost, Hrana i bioekonomija). Tematskim inovacijskim vijećima predsjedaju predstavnici poduzeća a sastoje se od predstavnika dionika prema „triple helix“ modelu - iz redova privatnog sektora (70%), znanstveno–istraživačkog sektora (20%) i javnog sektora (10%). Svojim radom daju smjernice i sudjeluju u kreiranju dugoročnih vizija za specifične izazove i nove potencijale u područjima kojima djeluju. Stručne, administrativne i organizacijske poslove za Tematska inovacijska vijeća obavlja Tehničko tajništvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Više o TIV-ovima na Zašto se uključiti.

TIV Zdravlje i kvaliteta života
TIV Energija i održivi okoliš
TIV Promet i mobilnost
TIV Sigurnost
TIV Hrana i bioekonomija

Popis članova

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI SEKTOR jedan je od ključnih dijelova inovacijskog sustava koji kroz umrežavanje sa poslovnim i javnim sektorom, pruža podršku komercijalizaciji inovacija i primjeni novih tehnologija s ciljem jačanja konkurentnosti gospodarstva. Obuhvaća sve subjekte neovisno o njihovom pravnom statusu (javni ili privatni) ili načinu financiranja, čiji je primarni cilj neovisno provesti temeljna istraživanja, industrijska istraživanja ili eksperimentalni razvoj ili intenzivno širiti rezultate takvih aktivnosti putem edukacije, publikacije ili prijenosa znanja.Dionici znanstveno-istraživačkog sektora su:
• sveučilišta, fakulteti
• veleučilišta, visoke škole
• instituti, znanstvene ustanove
• znanstveno-istraživački centri
• znanstveno-istraživački parkovi
• znanstveni centri izvrsnosti
• uredi za transfer tehnologije

POSLOVNI SEKTOR, u kontekstu inovacijskog sustava, obuhvaća poslovne subjekte kojima je cilj povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, kao i podizanje svijesti o značaju istraživanja, razvoja i inovacija za rast i razvoj hrvatskog gospodarstva temeljenog na znanju i izvrsnosti. Kroz funkcioniranje nacionalnog inovacijskog sustava cilj je potaknuti poslovni sektor na učinkovitu suradnju sa znanstveno-istraživačkom zajednicom kroz provedbu istraživačko-razvojnih projekata poslovnog sektora usmjerenih na razvoj, primijenjena istraživanja i komercijalizaciju rezultata. Dugoročni cilj je stvaranje platformi za komunikaciju te razvoj programa i smjernica za aktivnosti istraživanja i razvoja poslovnog sektora u tematskim prioritetnim područjima S3. Krajnji očekivani rezultat je umrežavanje dionika industrijskog razvoja, stvaranje inovacijske zajednice i pokretanje inovacija. Dionici poslovnog sektora su:
• poduzeća
• organizacije i udruženja poslovnih subjekata
• klasteri konkurentnosti
• centri kompetencija

JAVNI SEKTOR čine javna uprava i institucije za donošenje i provedbu politika. Razina državne vlasti koja je odgovorna za provedbu i kreiranje inovacijske politike uključuje Hrvatski sabor, Vladu RH i dva ministarstva: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Provedba, nadzor i financiranje uključuju različite posrednike u formi:
• ministarstava
• vijeća
• agencija
• drugih tijela državne vlasti

Organizacije civilnog društva - U RH je prisutan šarolik spektar ne-vladinih organizacija koje kao svoje ishodište djelovanja i temeljni cilj navode inovativne aktivnosti. Zajednička osnova takvim organizacijama je obavljanje djelatnosti radi ostvarivanja društveno korisnih ciljeva, a njihovo djelovanje doprinosi stvaranju takvog društvenog i socijalnog okruženja koje indirektno utječe na gospodarski rast. Uglavnom su to neprofitne organizacije koje se prvenstveno bave promocijom inovacija i inovatora kako bi što uspješnije promovirali svoje projekte kroz razne sajmove, izložbe i konferencije. Također, pružaju podršku u vidu informiranja o mogućnostima financiranja, suradnje, informacije o zaštiti intelektualnog vlasništva, ali i potrebnoj dokumentaciji pri prijavi patenata, dizajna, priprema promotivnog materijala i druge aktivnosti.